PSIHOLOG SAVETUJE: Kako ovih dana NE ODMOĆI đaku prvaku, a kako pripremiti PREDŠKOLCE za polazak u školu?

Dok polako odbrojavamo preostale dane septembra, možemo konačno malo da odahnemo. Iako do poslednjeg trenutka nismo bili sigurni šta nas čeka, škola je počela i za sada se, uprkos pandemiji, sve odvija skoro kao u dobra stara vremena pre marta 2020. godine. Dokle će biti tako, ne zna se, ali uživajmo dok traje.

Deca ko deca, brzo su se vratila starim obavezama i fini mehanizam najlepšeg doba (onog što traje „od kolevke pa do groba”) opet se pokrenuo, kao da nije bilo poduže pauze u vidu onlajn i kombinovane nastave sa dodatkom letnjeg raspusta…

Oni kojima će za privikavanje na novi režim i sticanje radnih navika trebati malo više vremena svakako su prvačići, ali i njihovi roditelji.

Svi se sećamo koliko stresa nam je u život donosio period poznat pod nazivom „kosa tanka, uspravna debela”.

Ne zna se da li je teže đaku ili roditelju! Te drži olovku pravilno, te pamti šta imaš za domaći, te uči koja je knjiga za koji predmet, te savladavaj put od kuće do škole, te nabavljaj lektiru, te ranac pretežak, te užina nije po volji…

Zadataka sve više, a igre sve manje…

A ta kosa tanka neće da sluša sve dok suze ne krenu… Pa zaboravljeno šta je za domaći iz matematike, a u roditeljskoj grupi na viberu se niko ne javlja… Mrak već pao, a obavezama se ne nazire kraj.

Da poludiš!

I da, slatke su to muke – ali tek kad sve to prođe. Dok traje nije vala slatko nimalo.

S druge strane, nije lako ni mamama i tatama predškolaca.

Oni, opet, brinu svoje brige. Ima do idućeg septembra godinu dana, ali znamo svi da to proleti dok trepneš. I onda se pitaš kako da mezimče pripremiš za ono što ga čeka.

Pročitajte još  PRAVI POTEZ: Grad Pančevo će finansirati odlazak Dušana Mladenovića na Svetsko takmičenje na Bali!

Da li da ga zaplašiš ili da mu pričaš bajke?

Da li da mu kažeš istinu ili da to malo zamotaš u celofan?

Da li da ga pripremaš za normalnu ili za onlajn nastavu?

I još bitnije – da li da ga učiš da čita, piše i računa ili je ipak bolje da u školski sistem uđe kao „tabula rasa”?

Pitaš Gugl, on kaže i ovako i onako, kao da je i sam u većim dilemama od tebe…

I sad ti budi pametan!

Savet umesto zagrljaja

Pošto znamo za sve ove muke, u pomoć smo pozvali nekog čija topla reč i savet deluju kao utešni zagrljaj – Jadranku Grujičić Đurić, psihologa i psihoterapeuta iz pančevačkog Centra za edukaciju i lični razvoj „Psihogeneza”.

Ona je rado pristala da s mladim roditeljima sadašnjih i budućih prvaka podeli nekoliko dragocenih saveta na sve teme koje im ovih dana opsedaju misli.

Jadranka Grujičić Đurić

Jadranka i sama kaže da je polazak u prvi razred osnovne škole definitivno jedan od najznačajnijih događaja u životu svakog deteta, ali naglašava da upravo od roditelja u velikoj meri zavisi kako će mališani prihvatiti te velike promene.

Ne radite zadatke umesto dece!

Ona savetuje roditeljima sadašnjih prvaka da nastoje da svakodnevno pratite rad svog malog đaka i da pokažu interesovanje za sve što se u školi dešava.

– Postavljajte detetu konkretna pitanja i komentarišite s njim ono što su radili na časovima. Pitajte ga da li postoji nešto što mu nije jasno ili što mu je posebno zanimljivo u vezi sa gradivom. Podstičite njegovu samostalnost u obavljanju školskih obaveza. Ne radite umesto dece domaće zadatke! Daleko bolja i korisnija varijanta je da nadgledate i po potrebi dajete dodatne sugestije i uputstva, kao i da ga ohrabrujte, podstičete i savetujte. Razvijajte kod deteta poverenje u učiteljicu, odnosno učitelja. Od samog početka školovanja bilo bi dobro da dete ima svoj radni prostor sa radnim stolom, u kome nema ometajućih faktora kao što su televizor, kompjuter, buka ili žamor ukućana.

Da li učiti predškolca da čita, piše i računa?

Pročitajte još  IZVIĐAČI: Odredi „Crne rode” iz Pančeva i „Janošik” iz Kovačice posetili Vojnu akademiju

Ako se pitate šta treba da uradite pre no što vaša „beba“ pođe u školu i treba li da unapred zajedno učite gradivo prvog razreda, evo šta o tome kaže psiholog.

– Ne treba predškolca forsirati da uči da čita i piše ili da računa. Ako dete samo pokaže volju da se bavi ovakvim aktivnostima, izađite mu u susret, ali nemojte ga pritiskati da pošto-poto vežba. Izvestan broj dece nauči da čita i piše oko šeste godine, neka deca čak i pre, ali najveći broj mališana ovlada ovim veštinama tek pošto krenu u prvi razred. Učiteljicama je čak, često, teže da isprave greške u pisanju, čitanju i računu nego da krenu od nule.

Pustite ih da se igraju

Jadranka Grujičić Đurić dodaje i to da predškolcima treba da omogućite da se što više igraju i da uče kroz igru, jer će tako razviti sve potrebne veštine.

Samo pazite – kad kažemo igra, ne mislimo na igrice na mobilnom telefonu!

Evo kakve se igračke najviše cene.

– Кupite im olovke, krede i bojice i neka crtaju i boje. Dajte im da slažu kocke ili slagalice sa puno sitnih delova, da nižu perle, igraju klikere, seku i lepe jednostavne oblike ili da prave figure od plastelina i gline. Baveći se ovim aktivnostima, deca razvijaju finu motoriku i spretnost ruku, pa će kasnije lakše i lepše pisati. Iako dete ne mora znati slova pre polaska u školu, jako je važno da zna kako ispravno da drži olovku. Takođe, učeći kroz igru, mališan vežba koncentraciju i pažnju i razvija osetljivost za detalje, što mu može biti vrlo korisno tokom školovanja.

Ne plašite dete školom

Pročitajte još  ISPROBAJTE VREMEPLOV: U subotu u Dolovu posetite ANTIČKU PIJACU

Prema rečima psihologa, vrlo je važno i da podstičete radoznalost i samostalnost kod deteta i da mu iskreno ispričate sve što ga interesuje o školi.

– Tokom razgovora, u različitim prilikama skrećite detetu pažnju na zanimljive pojave koje nas okružuju i na razumljiv i pristupačan način mu ih objašnjavajte. Strpljivo odgovarajte na brojna dečija pitanja i nedoumice. Tako ćete kod deteta razviti radoznalost. Recite mu da će u školi učiti, ali i da će se tamo igrati i družiti. Nipošto ga nemojte plašiti školom, tako što ćete mu govoriti „Videćeš ti kad kreneš u školu“ i slično, ali, takođe, nemojte ni preterivati u idealizovanju škole. Umesto toga, pružite detetu realnu sliku onoga što ga čeka – priča o školi treba da uključi pretežno lepe, ali i one manje lepe situacije s kojima se ono može susresti. Osim toga, od presudne je važnosti da podstičete samostalnost deteta u obavljanju svakodnevnih, uobičajenih aktivnosti kao što su vezivanje pertli, pranje ruku ili zakopčavanje rajsferšlusa, jer nije obaveza učitelja da se time bavi.

Dragi roditelji, nadamo se da je uz savete psihologa sada bar malo lakše. Ukoliko i dalji imate briga, dilema i nedoumica, a nemate više od 30 godina i živite na teritoriji grada Pančeva, konkretniji savet Jadranke Grujičić Đurić možete dobiti i u našem Onlajn savetovalištu za mlade „Sa psihologom na ti”.

Savetovalište je potpuno besplatno i anonimno, a svoje pitanje možete postaviti OVDE.

Sufinansirao:

Grad Pančevo

Projekat: 

Onlajn savetovalište za mlade „Sa psihologom na ti“

Copyright © 2021 zdravopancevo.rs. All Rights Reserved/Sva prava zaštićena. U slučaju preuzimanja, prethodno pogledajte Uslove korišćenja.
Podeli: